Otok Lošinj sastavni je dio cresko-lošinjske otočne skupine i čini zapadni niz Kvarnerskih otoka unutar Kvarnerskog zaljeva, koji je zajedno s Tršćanskim zaljevom, najdublje u europsko kopno uvučeni dio Mediterana.
Čitava je obala arhipelaga prepuna privlačnih draga i dražica, ugodnih za kupanje i sunčanje.
Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588 m), dugačka oko 10 km, koja se proteže uzduž sjevernog dijela otoka. Gorovitiji otok Cres ima najvišu goru Sis (650 m) i svoj prirodni fenomen - slatkovodno Vransko jezero. Taj golemi prirodni spomenik slatke i zdrave vode sadrži više od 200 milijuna m³ vode i opskrbljuje sva mjesta na otocima pitkom vodom.
KULTURA
Bogato kulturno naslijeđe otoka prisutno je na svakom koraku. Crkvice, samostani, renesansne zgrade, bazilike i antički ostatci nalaze se posvuda na otoku.
Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju svjedoči o pomorskoj tradiciji otoka. Stalni postav ima zadaću predočiti slojevitu povijest Lošinja, s posebnim težištem na slavnoj pomorskoj prošlosti. Osim stalnog postava osiguran je i prostor za održavanje povremenih likovnih i muzejskih izložbi.
PRIRODNE LJEPOTE
Guste borove šume Malog Lošinja postale su zeleni pojas koji mjesto i luku štiti od bure. Na predjelu Čikata šume su se postepeno pretvorile u perivoj. Danas je gusta borova šuma Lošinja simbol otoka i neprocjenjiva vrijednost za njegov turistički razvoj.
Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica; iako ima neotrovnih zmija i guštera. Otok Lošinj dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su ugrožena, zakonom zaštićena vrsta, te je njihovo uništavanje protuzakonito i kažnjivo. Jedanaestogodišnji Jakov Matunci iz Malog Lošinja projektom zaštite macaklina, sredozemnih guštera koji žive na većini jadranskih otoka, osvojio je početkom svibnja 2004. godine u švedskom gradu Göteborgu treće mjesto na svjetskom Volvo Adventure natjecanju u zaštiti okoliša
Dupini su česti posjetioci ovoga područja, razigrani i spremni za kontakt s čovjekom, za razliku od nekih akvatorija susjednih zemalja gdje su u potpunosti nestali. Oni su izvanredni biološki pokazatelji stanja okoliša u kojem žive.
KLIMA
Prema Köppenovoj klasifikaciji klime Mali Lošinj ima umjereno toplu kišnu klimu s najtoplijim mjesecom srpnjem koji ima srednju temperaturu 24,5ºC i najhladnijom veljačom sa 7,7ºC. Srednje dnevne temperature više od 20ºC mogu se očekivati od početka lipnja do kraja rujna.
Temperature mora su od sredine lipnja i do kraja rujna više od 20ºC, pa je u tom razdoblju more ugodno za kupanje.
Izvor: www.tz-malilosinj.hr
Sva prava pridržana L.P.D. Tours-putnička agencija d.o.o..