Hrvatska se proteže od podnožja Julijskih Alpa na sjevero-zapadu i Panonske ravnice na istoku, preko Dinarskog lanca planina u centralnom dijelu do Jadranske obale na jugu.
Površina
56 542 km2, s dodatnom površinom pripadajucih teritorijalnih voda od 31 067km2.
Stanovništvo
4.437.460
Glavni grad
Zagreb (779.145 stanovnika - administrativano, kulturno, akademsko i komunikacijsko središte zemlje).
Dužina morske obale
5,835km - zajedno s otocima, otocicima i grebenima.
Broj otoka, otocica i grebena
1,185. Najveci su otoci Krk i Cres. Ima i 67 naseljenih otoka.
Klima
Sjeverna Hrvatska ima kontinentalnu klimu; centralna Hrvatska ima poluplaninsku i planinsku klimu; primorska Hrvatska ima mediteransku klimu s vrucim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim zimama. Zimska temperatura krece se od -1 do 30 stupnjeva u kontinentalnoj zoni, 5 do 0 stupnjeva u planinskom predjelu i od 5 do 10 stupnjeva u priobalju. Ljetne se temperature krecu od 22 stupnja do 26 u kontinentalnom dijelu zemlje, 15 do 20 stupnjeva u planinskoj regiji i od 26 do 30 stupnjeva u obalnoj regiji.
Stanovništvo
Vecina stanovništva su Hrvati. Nacionalne su manjine Srbi, Bošnjaci, Talijani, Madari, Albanci, Slovenci, Cesi, Slovaci, i drugi (prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2001.).
Službeni jezik i pismo
Hrvatski jezik i Latinica.
Religije
Rimokatolici, Pravoslavci, Muslimani, Židovi, Protestanti, ostali.
Jadransko more
Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed cega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.
Jadran obuhvaca prostor izmedu Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istocne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, ukljucujuci sve otoke, otocice i hridi duž obale, te otocje Palagruža (broj otoka, otocica i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno podrucje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.
Temperatura mora
Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosjecna godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C; Ona rijetko moze pasti i niže. U proljece more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora dosežu visoke iznose, cak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Na Jadranu se termokline, tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati. Termokline su najocitije tijekom ljeta. Zimi pocinju izotermalni procesi, tj. izjednacavanje temperature u vodenom stupu Ljeti prvu termoklinu zapažamo na dubini od 3-5 m, iducu na oko 12 m, a sljedecu na 18 m, dok su na dubini višoj od 30 metara temperature uglavnom konstantne tijekom cijele godine.
Izvor: www.croatia.hr |
|